2. 1932. godine, Brazil nije mogao priuštiti da pošalje svoje sportaše na Olimpijske igre u Los Angelesu. Ipak imali su kreativnu ideju. Brod sa sportašima napunili su kafom i prodali je usput.
3. 1674.godine, u “Peticiji žena protiv kafe” žene u Velikoj Britaniji su pokušale uvesti zabranu kafe svim muškarcima mlađim od 60 godina, tvrdeći da ih kafa pretvara u ‘beskorisne leševe’ i da su počeli ‘tračati više od žena’.
4. Prema legendi, pastir iz Etiopije je prvi otkrio kafu u 9. stoljeću kada je primjetio da od ove biljke njegove koze postanu hiperaktivne i lude.
5. Kafa je psihoaktivna supstanca. Velike doze mogu izazvati halucinacije… i mogu vas i ubiti.
6. Smrtonosna doza kofeina je oko 100 šoljica kafe.
7. Ljudi su počeli dodavati mlijeko u kafu 1600-te godine, kada je jedan francuski ljiečnik počeo predlagati ovu praksu svojim pacijentima.
8. U drevnoj arapskoj kulturi postojao je samo jedan način da se žena legalno može razvesti: Ako njezin suprug ne pruža dovoljno kafe.
9. Kafa raste u obliku bobica na grmu – što znači da je kafa zapravo voće.
10. Riječ kafa je nastala od arapske riječi qahhwat al–bun, koja je zatim skraćena na qahwa. Dok je došla do Turske postala je kahve, zatim u Nizozemskoj koffie… Neki istoričari ipak vjeruju da je izvorna riječ Kaffa, koja dolazi iz Etiopije, za koju se smatra da je glavni krivac za otkriće kafe.
11. Prvobitno, kafa se jela. Afrička plemena bi zrna kafe uvaljali u loj od životinja kako bi dobili ‘energetske loptice’.
12. Na svjetu postoji više od 50 vrsta kafe, a 70% svijeta konzumira „Arabicu“ koja ima blag okus i jaku aromu. Preostalih 30% pije „Robustu“ koja je više gorka, ali zato ima 50% više kofeina.
13. U svijetu, najviše se trguje uljem, a zatim kafom.
14. George Washington je izumio instant kafu. Ali ovaj George nije bio američki predsjednik, već Belgijanac koji je živio u Guatemali 1906. godine.
15. Espresso nije posebna vrsta kafe. To je samo način na koji se kafa priprema.
Francuski diplomat Talleyrand jednom prilikom je izjavio: “Kafa je dobra kada je crna kao đavo, vrela kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav”.
16. Suprotno popularnom mišljenju, svjetlo pržena kafa zapravo ima više kofeina nego tamno pržena kafa.
17. 40% kafe na svijetu se proizvodi u Kolumbiji i Brazilu.
18. Kopi luwak, najskuplja kafa na svijetu (550 -700 dolara po kilogramu) proizvodi se tako što se Sumatranse mačke hrane kafom, i zatim je probave, a ljudi skupe i prodaju…
19. Svake godine, u svijetu se popije više od 500 milijardi šoljica kafe, a više od pola se popije uz doručak.
20. Prva kafana (kafić) na svijetu otvorena je 1475. godine u Carigradu / Konstantinopolisu (današnji Istanbul).
21. Turci zovu svoje kafane “škole za mudre.”
22. Kafa je izvorno bila smatrana kao čudotvorni lijek u Jemenu i Arabiji, a ljudi su je pili samo na savjet liječnika. Mnogi su je doživljavali i kao stimulans za religijske vizije.
23. Kada je prva kafana otvorena u Engleskoj 1652. godine, ženama je bio zabranjen ulaz. Jedini način da borave unutra bio je da rade kao konobarice.
24. Nizozemci su bili prvi Europljani koji su počeli trgovati kafom.
25. Industrija kafe zapošljava oko 25 miliona ljudi širom svijeta.
26. Amerikanci su vodeći svjetski potrošač kafe. Oni piju oko 450 miliona šoljica kafe svaki dan. Druga dva najveća potrošača su Francuzi i Nijemci. Ove tri zemlje popiju oko 65% kafe na svijetu. Ako se ipak uzme u obzir potrošnja kafe po jednoj osobi, Finci su apsolutni šampioni sa gotovo 10 kilograma kafe godišnje (po jednoj osobi!).
27. U Africi, zrna kafe se natope u vodu, pomiješaju sa začinima i zatim služe kao bombone.
28. 65 država na svijetu uzgaja kafu. Sve se nalaze na području ekvatora.
29. Kafići su odgovorni za Američku i Francusku revoluciju.
30. Statistika vezana za ljude koji svakodnevno piju kafu: 68% ljudi popije kafu u roku od sat vremena nakon što se probude. 57% ljudi pošećeri kafu. 35% ljudi pije crnu kafu. Tri od pet ljudi tvrdi da ne mogu započeti dan bez kafe.
Crna kava svojom osebujnom aromom, izvanrednim okusom, psihoaktivnim i blagim opojnim djelovanjem na ljudski organizam, a omamljujućim mirisom koji se širi oko mjesta na kojemu se pripravlja, naprosto mami i osvaja. Crna kava je jedini napitak koji je osvojio narode cijeloga svijeta, bez obzira na vjeroispovijest, naciju, spol, boju kože, stupanj obrazovanja, funkciju koju čovjek obavlja i druge razlike koje postoje među ljudima. Ona ima važnu socijalnu notu jer okuplja i ujedinjuje. Kava se u pravilu pije u društvu, bez žurbe, rijetko pojedinačno i na brzinu. Za uživanje prave crne kave uvijek se nađe neko raspoloženo društvo i dovoljno vremena za užitak. Poziv na kavu se ne odbija.